Šta je potrebno znati

  • Najčešći je tip upale omotača tetive koji pogađa tetive palca.
  • Karakteristični simptomi su bol i otok u korenu palca, kao i poteškoće prilikom pomeranja palca i ručnog zgloba tokom izvođenja određenih pokreta. Ukoliko se ne leči adekvatno, bolna regija se može proširiti na čitav palac i uz podlakticu.
  • Lečenje injekcijama kortikosterioda sa lokalnim anestetikom u tetivne ovojnice uglavnom daje dobre efekte. Hirurško lečenje je indikovano je samo kod težih slučajeva.

Šta je to De Kervenov sindrom?

De Kervenov sindrom, odnosno De Kervenova bolest, najčešći je tip tenosinovitisa (upale omotača tetive) koji pogađa tetive palca. Verovatno se javlja usled ponavljanog ili učestalog povećanog opterećenja tetiva dugog odvodioca palca i kratkog opružača palca, što dalje vodi u zadebljanje tetivnog omotača, formiranje nove vaskularizacije i istovremeno mukoidne degeneracije. Prema najnovijim istraživanjima, uprkos tome što se često govori o zapaljenju tetiva i pratećih tetivnih ovojnica, u ovom slučaju retko je reč o upalnim promenama.

Veoma često se za De Kervenov sindrom vezuju sledeći etiološki faktori:

  • prekomerno opterećenje,
  • trauma,
  • trudnoća.
De Kervenov sindrom
De Kervenov sindrom
De Kervenov sindrom
De Kervenov sindrom

 

Simptomi De Kervenove bolesti

Najčešći simptomi De Kervenovog tenosinovitisa su:

  • bol i otok u korenu palca,
  • potekoće prilikom pomeranja palca i ručnog zgloba prilikom izvođenja pokreta hvatanja ili štipanja,
  • osećaj "preskakanja", odnosno nekontinuiranosti pokreta prilikom pomeranja palca.

Ukoliko se stanje ne leči tokom prolongiranog perioda, bolna regija se može produžiti niz palac, uz podlakticu ili u oba smera. Izvođenje pokreta hvatanja ili štipanja dodatno pojačavaju bol.

 

Dijagnostika

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze i kliničkog pregleda, na osnovu pozitivnih znaka prilikom izvođenja standardizovanih testova. Uobičajeni znaci koji ukazuju na De Kervenov sindrom su:

  • Postepeni nastanak bolova iznad korena palca, naročito pri odvođenju palca (abdukciji) i krivljenju šake ka unutra, odnosno ka strani malog prsta. Prilikom savijanja prstiju u hvat (hvat pincete) javljanju se bolovi u predelu ručnog zgloba sa strane korena palca.
  • Uočava se bol na dodir iznad korena palca i u predelu ručnog zgloba u regiji iznad tetiva dugog odvodioca palaca i kratkog opružača palca. Često se javlja otok u opisanoj regiji.
  • Pacijent reaguje bolno na Finkelstajnov test – palac se stavlja unutar ostalih prstiju pri formiranju pesnice i ispitivač vrši pasivno krivljenje šake u ručnom zglobu na stranu ka malom prstu.
Finkelstajnov test
Finkelstajnov test
Finkelstajnov test
Finkelstajnov test

 

Lečenje De Kervenovog sindroma

Nehirurško lečenje

Uvođenje rasteretnog režima (ortoza za ručni zglob sa produžetkom za palac) često dovodi samo do kratkoročnog poboljšanja, bez trajnijeg efekta. Nakon toga, uglavnom se može pokušati lečenje sa NSAID (nesteroidnim antiinflamatornim lekovima).

Injekcija kortikosterioda sa lokalnim anestetikom (ultrazvučno navođena blokada šake) u tetivne ovojnice oko navedenih tetiva daje dobre efekte lečenja. Ova procedura se može ponoviti nakon 1–2 meseca ukoliko je potrebno, odnosno ukoliko se tegobe ponovo jave.

Ultrazvučno navođena blokada šake
Ultrazvučno navođena blokada šake

 

Hirurško lečenje

Hirurško lečenje koje podrazumeva presecanje tetivne ovojnice i rasterećenje tetiva indikovano je samo kod težih slučajeva, gde bolest dugo traje, i konzervativne metode lečenja nisu dale odgovarajući efekat.